Mama: vaspitni stilovi

[dt_sc_two_third first]

Sva deca se međusobno razlikuju, pa jedan vaspitni stil nikako nije primenljiv na svu decu. Saznajte kako da vaspitavate svoje dete u zavisnosti od toga koja osobina trenutno preovladava u njegovom ponašanju…

Kompletan tekst: Mama: vaspitni stilovi

 

[/dt_sc_two_third]

Prosvetni pregled: emocije roditelja

[dt_sc_two_third first]

Vaspitači bi trebalo da naglase roditeljima da je za zdrav razvoj deteta neophodno da odrasli preokrenu negativne misli u pozitivne. U početku to treba činiti svesno i namerno, a kasnije će taj drugačiji način razmišljana postati navika. Naime roditeljske misli i emocije su dečija energija.

Kompletan tekst: Prosvetni pregled: emocije roditelja

 

[/dt_sc_two_third]

Mama: vreme za sebe

[dt_sc_two_third first]

Roditeljska prava, za razliku od Konvencije dečjih prava ili Deklaracije ljudskih prava, nisu napisana. Ipak, ona postoje…

Kompletan tekst: Mama: vreme za sebe

 

[/dt_sc_two_third]

Profit: škola kao stres

[dt_sc_two_third first]

U Finskoj je 2003. sprovedeno istraživanje medju 20.000 roditelja dece različitog uzrasta, iz različitih škola. Roditelji su odgovarali na pitanje: šta očekujete od obrazovanja svog deteta? Njih 95% odgovorilo je: da dete bude srećno. Inače kvalitet finskog školstva smatra se najboljim u Evropi. Sigurno je tome doprineo i stav roditelja da od škole očekuju da njihovu decu usreći. Koliki bi broj roditelja dao isti odgovor na isto pitanje da je ovo testiranje obavljeno u Srbiji? Šta mi, zapravo, očekujemo od našeg školstva? I što je još važnije, šta dobijamo?

Kompletan tekst: Profit: škola kao stres

 

[/dt_sc_two_third]

Sensa: vrste komunikacija

[dt_sc_two_third first]

Komunikacija se uči a dobar sagovornik se ne rađa već se postaje. Nemojte rizikovati da deca prestanu da vam se poveravaju ili da vas isključuju iz svog života. Preuzmite odgovornost i naučite da razgovarate…

Kompletan tekst: Sensa: vrste komunikacija

[/dt_sc_two_third]

Mama: moj neobičan posao

[dt_sc_two_third first]

Jelena Holcer je diplomirani pedagog, dugogodišnja saradnica magazina Mama, i mama jednog tinejdžera. Iako njeno zvanje nije retko ni neobično, posao kojim se sada bavi svakako jeste, a posebno put kojim je do njega došla…

Kompletan tekst: Mama: moj neobičan posao

[/dt_sc_two_third]

Roditeljstvo JE PRIVILEGIJA I ZADOVOLJST

[dt_sc_two_third first]

Energetska psihologija je veoma važna za roditelje, jer su vaše misli i emocije vaša energija, a vi ste uzor svojoj deci. Preokrenite negativno u pozitivno…

Da li ste primetili da vam je ponekad lakše ako se isplačete? Ili, kako se brzo odmorite kada usred pretrpanog dana, ipak, odvojite malo vremena da sa prijateljicom odete na kafu? Da li i vi mislite da kada položite dlanove na bolno mesto na telu, to utiče na smanjenje bola? Možda ne znate, ali i to je energetska psihologija. Primenjujete je nesvesno, pomažući sebi. Iako je “energetska psihologija” relativno nov pojam u našoj sredini, zapravo ga svi poznajemo i nosimo kao sastavni deo nas samih. Sve stare civilizacije su imale znanja o energiji. Nazivali su je različitim imenima poput či u Kini, prana u Indiji, ki u Japanu, pneuma u staroj Grčkoj, a koristi se i u brojnim energetskim terapijama kao što su akupunktura, akupresura, reiki…

Ipak, ono što je sada radikalno novo i drugačije jeste mogućnost da ova stara znanja ponovo probudimo i upotpunimo ih novim koje potkrepljuju savremene naučne discipline. Energetska psihologija je skup različitih metoda i tehnika iz brojnih oblasti, i to od klasične psihologije, kineske tradicionalne medicine, kvantne fizike…

Kompletan tekst: Sensa: privilegija i obaveza (PDF)

[/dt_sc_two_third]

Sensa: vrste pameti

[dt_sc_two_third first]

Nekada se verovalo da je inteligencija privilegija. Danas znamo da postoje oblasti u kojima se “dobro snalazimo” ili smo “pametniji” i zato se više ne postavlja pitanje: “Da li si pametan?” već: “Kako si pametan?”

Pojam “inteligencija” ima mnogo definicija, počevši od one da je to sposobnost kojom se postižu značajni ciljevi u životu, do one u kojoj postoji prepoznavanje ideja koje mogu imati praktičnu primenu. Ipak, većina definicija objedinjuje stav da je u pitanju mentalna, unutrašnja otvorenost, tačnije, radoznalost. Najcelovitije je definisana u izreci: Nije sreća u tome da uopšte nemate probleme, već u sposobnosti da ih rešite. U prošlosti, koeficijent inteligencije se testirao korišćenjem StandfordBinet ili Merill-Palmer testova, koje su osmislili psiholozi bele rase, pripadnici srednjeg staleža. Pretpostavili su da deca istih klasnih, rasnih i polnih karakteristika imaju veće šanse da na testu pokažu dobre rezultate, što se, zaista, i događalo. Upravo zato što ovi testovi više odgovaraju populaciji bele rase, oni nisu sasvim pouzdani. Osim toga, njima se uglavnom meri inteligencija iz oblasti matematičke logike, što je samo jedan od mnogih aspekata inteligencije. Tako, IQ test ne može da otkrije talentovanost vašeg deteta za ples ili slikanje…

Kompletan tekst: Sensa: vrste pameti

 

[/dt_sc_two_third]